Privredna komora je institucija koja postoji već punih 120 godina, te isto toliko godina zastupa interese privrednika i ima prevashodan cilj da se bori za njihove interese. Plaćanjem članarine Privrednoj komori privrednici u Republici Srpskoj ostvaruju mogućnost da aktivno učestvuju u radu Savjeta i Odbora, te time direktno utiču na poboljšanje poslovnog ambijenta. Savjeti i Odbori aktivno prate propise i promjene u pojedinim oblastima i svaki privrednik koji je aktivno uključen u rad Savjeta i Odbora ima mogućnost da predloži konkretnu aktivnost u cilju stvaranja bolje klime za poslovanje, a time i direktnu korist za privredno društvo u kome je zaposlen.
Da ne bi zadirali previše u prošlost, osvrnućemo se samo na uspješno realizovane aktivnosti Privredne komore u nekoliko prethodnih godina, koje su u mnogo aspekata olakšale poslovanje privrednicima u RS. Privredna komora, kao institucija koja zastupa interese privrednika u Republici Srpskoj, prethodnih godina snažno se borila i u sklopu Ekonomske politike Vlade RS izborila za rasterećenje privrede kroz promjenu ili donošenje brojnih zakonskih propisa. Kako bi bili informisani šta su aktivnosti Privredne komore i imali u direktan uticaj na promjenu određenih zakonskih propisa, izdvojićemo samo neke od realizovanih aktivnosti i aktivnosti za koje se zalažemo:
1. Uvođenje neoporezivog dijela dohotka - S obzirom da je izmjenama ovog zakona 2011. godine, ukinut „neoporezivi dio dohotka“, Komora je insistirala na vraćanju ove zakonske odredbe, u čemu je uspjela poslednjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, krajem 2013. godine (Sl. gl. RS, br. 107/13), kada je uveden neoporezivi dio dohotka u visini 200 KM. Privredna komora i dalje insistira na podizanju visine neoporezivog dijela dohotka do visine najniže plate u RS.
Zakon o porezu na dohodak (Sl. gl. RS, br. 60/15)
- Ukinuto oporezivanje dividende i udjela u dobiti;
- Povećan topli obrok sa 3,5 KM na 4,5 KM;
- Spriječeno ograničavanje dnevnica za inostranstvo na 50 KM;
Nije prihvaćen samo prijedlog da se dohodak novozaposlenog radnika oslobodi plaćanja poreza u periodu od godinu dana.
2. Ukidanje plaćanja poreza na dohodak na prihode od dividendi i udjela od dobiti od 10% - Nakon upornih inicijativa Privredne komore, Vlada RS konačno je uvažila zahtjeve privrednika i ukinula navedeni porez, čime je poslovanje privrednih društava u RS znatno olakšano. Zakon je stupio na snagu 1. septembra 2015. godine.
3. Reforma javne uprave - glavni ciljevi i aktivnosti reforme su uspostavljanje efikasnije i efektivnije javne uprave, što dovodi do ušteda u javnoj potrošnji, a time i bolje alokacije javnih sredstava. Privredna komora smatra da će se u javnoj upravi ovom reformom postići efikasnost, efektivnost, ekonomičnost, racionalizacija troškova i broja zaposlenih, te plate vezati za plate u privredi. Formiran je i Odbor za reformu javnog sektora RS (Sl. gl. RS, br. 3/15) i radne grupe za slijedeće oblasti: javna uprava i lokalna samouprava, javna preduzeća, zdravstveni sektor i obrazovanje.
4. Izmjena Zakona o porezu na dobit - prihvaćeni komorski prijedlozi:
- naknadno odobreni rabat nije ograničen, priznaje se u cjelosti;
- manjak zaliha uslijed više sile priznaje se u cjelosti;
- troškovi reklame i propagande priznaju se u poreskom bilansu u visini stvarnih troškova;
- stopa poreza po odbitku 10% umjesto 20%;
- priznaju se rashodi po osnovu datih stipendija bez obzira na srodstvo.
Zakon je stupio na snagu 1. januara 2017. godine.
5. Usvajanje Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije - kojim se uređuje pravni okvir za provođenje multilateralne kompenzacije, cesije i prodaju potraživanja u RS, te stvaraju uslovi za poboljšanje likvidnosti privrede. Do sada su provedene 4 obavezne multilateralne kompenzacije u jedinstvenom sistemu za MLK i cesije.
6. Izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti - prihvaćeni prijedlozi Komore:
Član 8. Zakona o porezu na nepokretnosti (91/15)
- Porez na nepokretnosti se plaća po stopi do 0,20%.
- Izuzetno od stava 1. ovog člana, poreska stopa za nepokretnosti u kojima se neposredno obavlja proizvodna djelatnost iznosi do 0,10%.
- Pod nepokretnostima iz stava 2. ovog člana podrazumijevaju se objekti za proizvodnju i objekti za skladištenje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda, ukoliko čine zaokruženu proizvodnu cjelinu.
- Skupštine opština i gradova dužne su donijeti odluku o visini stope poreza na nepokretnosti iz st. 1. i 2. ovog člana, na svom području do 31. januara za tekuću godinu.
7. Ukidanje fiskalizacije veleprodaja i samostalnih preduzetničkih radnji koje ostvaruju prihod do 50.000 KM i zapošljavaju do 3 radnika
8. Donošenje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza – ovaj Zakon će jasno precizirati rokove plaćanja obaveza, da bi bila poboljšana likvidnost privrede. Obzirom da je u Federaciji BiH u junu 2016. godine donesen Zakon o finansijskom poslovanju, koji se od nedavno primjenjuje, potrebno je i u Republici Srpskoj urediti tržište kako privrednici iz RS ne bi bili nekonkurentni onima iz FBiH.
9. Unapređenje rada inspekcijskih i pravosudnih organa, suzbijanje sive ekonomije i reforma obrazovnog sistema – U skladu sa Ekonomskom politikom Vlade RS, u 2016. godini donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama, koji ima za cilj unapređenje rada inspekcijskih organa.
Takođe, donesen je i Program za suzbijanje sive ekonomije, čija realizacija ima za cilj da utiče na smanjenje učešća neformalne (sive) ekonomije u ukupnom bruto domaćem proizvodu, doprinese boljem punjenju budžeta i vanbudžetskih fondova, te smanjenju nelojalne konkurencije i nejednakih uslova poslovanja. Na taj način su preduzete sve aktivne mjere u cilju sprečavanja rada na crno.
Nedavna istraživanja projekta za podršku obrazovanju odraslih pokazala su da obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje postaju sve važniji i bolje prihvaćeni, kako u svijetu, tako i u Republici Srpskoj.
10. Donošenje novog Zakona o stečajnom postupku – U Republici Srpskoj donesen je novi Zakon o stečajnom postupku u februaru 2016. godine, kojim je na drugačiji i efikasniji način uređena kontrola i nadzor nad radom stečajnih upravnika u cilju obezbjeđenja uslova za stvaranje dobrog poslovnog ambijenta i efikasnije provođenje stečajnog postupka, kao i efikasnije reorganizacije privrednih društava i transparentnijeg namirenja stečajnih povjerilaca.
11.Spriječeno povećanje cijene električne energije u Republici Srpskoj – Privredna komora bila je od početka protiv prijedloga da se u Republici Srpskoj cijena električne energije za privredna društva i građane poveća, te je svojim ugledom uticala na Vladu RS da ipak obustavi aktivnosti sa ciljem povećanja cijene električne energije.
12. Izmjene Zakona o deviznom poslovanju – sa ciljem da se u međunarodnim kompenzacijama omogući kompenzacija na osnovu izjave, a ne ugovora kako je to sada propisano.
13. Izuzimanje spornih članova u novom Nacrtu Zakona o porezu na dobit – nakon intervencije Privredne komore obrisan je član 21. Nacrta Zakona, kojim je bilo predviđeno da se privrednim društvima sa sjedištem u Republici Srpskoj rabat, koji ulazi u poresku osnovicu, ograniči na maksimalno tri odsto vrijednosti prihoda od prodaje. Na taj način privrednici u RS bi postali nekonkurentni na tržištu.
Istim Nacrtom Zakona bilo je definisano da se samo 5 odsto od godišnjih prihoda može koristiti za oglašavanje. To znači da druge kompanije, koje su prisutne na tržištu BiH a čije je sjedište u nekoj od susjednih zemalja, mogu marketinški, odnosno jakim reklamnim kampanjama, da unište domaće proizvođače Privredna komora se izborila da i taj član bude izuzet iz Nacrta Zakona o porezu na dobit.