Najčešća pitanja o vakcinaciji protiv COVID-19

Poštovani privrednici,

S obzirom da u ova teška, pandemijska vremena, kompletna populacija dobija informacije o virusu Covid19 kao i o procesu imunizacije iz mnogo izvora, od kojih su mnogi neprovjereni i sumnjivog nivoa znanja i iskustva, odlučili smo da uz pomoć struke ponudimo odgovore na mnoga pitanja koja Vas interesuju u vezi pomenutih tema.

Stav Područne privredne komore Banja Luka je da ćemo, uz poštovanje svih epidemioloških mjera te provođenjem postupka imunizacije uz pomoć vakcina, prebroditi ova teška vremena te nastaviti dalje sa privrednim aktivnostima i oporavkom privrede koja je itekako uzdrmana ovom pandemijom.

Aktuelna pitanja i odgovore u vezi pandemije Covid19 možete pronaći u nastavku.

Predsjednik PPK BL                        

Goran Račić

Najčešća pitanja o vakcinaciji protiv COVID-19

1. Kako djeluju vakcine protiv COVID-19?

Od početka pandemije COVID-19 i objavljivanja strukture virusa SARS-CoV-2 od strane kineskih naučnika, širom svijeta su započele intenzivne aktivnosti za razvoj sigurne i efikasne vakcine protiv COVID-19, koja bi mogla da bude najbolje dugoročno rješenje za suzbijanje pandemije. Ostvarena je do sada neviđena saradnja između vlada zemalja, korporacija, naučnih institucija, univerzitetskih istraživačkih grupa, međunarodnih organizacija, farmaceutske industrije, donatora, što je omogućilo razvoj vakcina protiv COVID-19 u rekordnom roku.

U proizvodnji vakcina protiv COVID-19 se koriste različite tehnologije, ali sve vakcine djeluju tako što izazovu stvaranje imunog odgovora u tijelu vakcinisane osobe (stvaranje antitijela i ćelijskog imunog odgovora) koji će, u slučaju da dođemo u kontakt sa virusom SARS-CoV-2, odmah prepoznati i uništi ovaj virus, tako da ne dođe do razvoja bolesti.

2. Koje su očekivane reakcije na vakcinu?

To su reakcije koje nam u stvari govore da naš imuni sistem reaguje na vakcinu i stvara zaštitu od bolesti. Najčešće reakcije iz ove grupe su bol na mjestu uboda, povišena temperatura, groznica, bolovi u mišićima i/ili zglobovima, glavobolja, slabost ili malaksalost... Ovi simptomi najčešće traju jedan do tri dana i prolaze bez posljedica.

U dosadašnjoj primjeni Sputnik V vakcine je primjećeno da se ove reakcije češće javljaju kod mlađih osoba, kao i kod onih koji su već bolovali od COVID-19 (i jedni i drugi imaju bržu i intenzivniju reakciju imunog sistema).

3. Da li je vakcinacija bezbjedna za ljude sa autoimunim bolestima (npr.Hašimoto)?

Ne očekujemo da će osobe koje imaju autoimune bolesti imati značajne neželjene efekte vakcinacije na njihovu bolest.

Proizvođač Pfizer/BioNTech u uputstvu za upotrebu njihove vakcine protiv COVID-19 (Comirnaty) navodi da se ova vakcina može koristiti kod osoba sa autoimunim bolestima.

Proizvođač Institut Gamaleja iz Rusije navodi da se vakcina Sputnik V može koristiti kod osoba sa određenim hroničnim bolestima, uključujući autoimune bolesti, uz oprez (odnosno, mogu da se vakcinišu ukoliko su u stabilnoj fazi bolesti. U slučaju da je bolest u fazi pogoršanja, potrebno je sačekati da se stanje stabilizuje).

Konkretno, Hašimoto je vrlo učestalo oboljenje, u Republici Srpskoj već imamo veći broj ljudi koji od njega boluju, a vakcinisali su se protiv COVID-19, i nisu imali nikakve posljedice.

4. Da li postoje bolesti usljed kojih se vakcinacija protiv COVID-19 ne preporučuje?

Vakcinacija protiv COVID-19 je kontraindikovana (nije dozvoljena) u slučaju:

• Poznate alergije na neki od sastojaka vakcine (na primjer, alergija na polietilen-glikol je kontraindikacija za vakcinu proizvođača Pfizer)
• Pojave anafilaktičkog šoka ili ozbiljne generalizovane alergijske reakcije ili druge teške neželjene reakcije na prvu dozu vakcine
• Ukoliko je osoba ranije u životu imala teške alergijske reakcije (napomena: alergija na penicilin, hranu ili polen nije kontraindikacija za vakcinaciju)
• Dob ispod 18 godina

Vakcinaciju protiv COVID-19 treba odložiti (obaviti je nakon što prođe navedeno stanje) ukoliko osoba:

• Ima simptome akutne zarazne bolesti (kod blažih infekcija, vakcinacija se provodi nakon što se normalizuje tjelesna temperatura)
• Ukoliko je osoba bolovala od COVID-19 prije manje od mjesec dana
• Ukoliko je osoba vakcinisana protiv neke zarazne bolesti prije manje od 14 dana
• Ukoliko je osoba ozbiljno imunokompromitovana, npr. transplantacija organa u poslednja tri mjeseca, trenutno na hemoterapiji, radioterapiji i sl. (pacijent se prvo treba savjetovati sa nadležnim specijalistom)
• Ukoliko je osoba u fazi pogoršanja hronične bolesti (savjetovati se sa nadležnim specijalistom)
• Ukoliko se radi o trudnici ili dojilji

5. Kakav je stav struke po pitanju vakcinisanja trudnica i djece?

Vakcine protiv COVID-19 još nisu u potpunosti ispitane na populaciji djece, zbog čega se vakcinacija preporučuje samo starijima od 18 godina (Gamaleja - Sputnik V, Astra Zeneka/Oxford, Sinofarm), odnosno starijima od 16 godina (Pfizer/BioNTech).

Kod trudnica se vakcinacija protiv COVID-19 još uvijek ne preporučuje, jer nisu obavljena istraživanja na trudnicama. Međutim, neke vakcine su primijenjene na velikom broju trudnica (desetine hiljada) u zemljama koje su se odlučile da preporuče vakcinaciju trudnica zbog velikog rizika od COVID-19 (vakcina proizvođača Pfizer u Izraelu i u SAD-u), i nisu zabilježeni loši uticaji vakcine na trudnoću, samu trudnicu ili bebu.

Takođe, nema podataka iz posebnih istraživanja o vakcinaciji dojilja. Za Sputnik V proizvođač ne preporučuje vakcinaciju dojilja. Pfizer/BioNTech za svoju vakcinu preporučuju da se može dati dojiljama ukoliko one spadaju u grupu koja treba da se vakciniše, jer nema nikakvih podataka koje bi ukazivale na eventualnu štetnost vakcine po dijete koje doji. Prema preporuci SZO, dojilje koje se vakcinišu ne treba da prekidaju dojenje.

6. Da li postoje bolesti koje predstavljaju veći rizik da osoba dobije tešku formu bolesti COVID-19, ukoliko se zarazi? Da li su osobe koje imaju te bolesti među prioritetima za vakcinaciju?

Određene hronične bolesti predstavljaju veći rizik da osoba, ukoliko se zarazi korona virusom SARS-CoV-2, dobije tešku kliničku sliku ili čak da dođe do smrtnog ishoda. Osobe koje imaju te bolesti spadaju u prioritete za vakcinaciju, zajedno sa osobama starijim od 65 godina.

Te hronične bolesti su:

- hronična bolest pluća (astma, bronhiektazije, hronična opstruktivna bolest pluća, cistična fibroza, intersticijalna bolest pluća),

- imunokompromitovane osobe (HIV, maligne bolesti, stanje nakon transplantacije organa, primarne imunodeficijencije),

- dijabetes melitus,

- kardiovaskularna oboljenja,

- hronična bolest bubrega (uključujući osobe na hemodijalizi)

- hronična bolest jetre,

- neurološka stanja (multipla skleroza, Parkinsonova bolest, miastenija gravis, bolest motornih neurona)

- demencija,

- cerebrovaskularne bolesti (moždani udar),

- gojaznost (BMI veći od 40).

7. Da li su i koje vakcine sigurne za osobe iznad 65 godina?

Sve vakcine koje se koriste u našoj regiji su odobrene za upotrebu i kod osoba starijih od 65 godina. Dosadašnje iskustvo u primjeni Sputnik V vakcine u Republici Srpskoj govori da starije osobe dobro podnose ovu vakcinu (reakcije na vakcinu kod starijih osoba su rjeđe nego kod mlađih).

8. Koja je razlika između vakcina Sinofarm, Sputnik V, Astra Zeneka i Fajzer?

Razlika između ovih vakcina je u tehnologiji proizvodnje, načinu djelovanja odnosno mehanizmu kojim potiču naš imuni odgovor, pa time i u načinu čuvanja, broju potrebnih doza, efikasnosti, jačini imunog odgovora, brzini njegovog razvoja i slično.

Vakcina Sinofarm (Kina) spada u inaktivne vakcine. Ove vakcine se prozvode na bazi inaktivisanog virusa, i ta tehnologija se već dugo koristi. Nakon vakcinacije, inaktivisani virus prepoznaju imunske ćelije u organizmu, što izaziva imunski odgovor. Kod ove vakcine je uočeno da se imuni odgovor razvija nešto sporije nego nakon Sputnik V ili Comirnaty vakcina (treba da prođe nekoliko nedjelja od druge doze vakcine).

Vakcina Sputnjik V, prema rezultatima ispitivanja, ima visoku efikasnost (efikasnost prikazana u preliminarnim rezultatima treće faze kliničkog istraživanja objavljenim u časopisu Lancet, je vrlo visoka, oko 92%). Tehnologija proizvodnje ove vakcine spada u inovativne tehnologije. Vakcina koristi drugu vrstu virusa (u ovom slučaju adenovirus) kao vektor koji će nakon vakcinacije do naših ćelija prenijeti gen koji uzrokuje stvaranje proteina u našim ćelijama, jednakog kao protein na koronavirusu SARS-CoV-2, a taj protein onda stimuliše imunski odgovor kod vakcinisane osobe. Do sada se ova tehnologija koristila u proizvodnji vakcina protiv ebole, a primjeri među vakcinama protiv COVID-a su vakcine proizvođača Gamaleja iz Rusije (Sputnik V), Astra Zeneka/Oxford i Johnson&Johnson.

Sputnik V, vakcina koja je već u upotrebi u Republici Srpskoj, a proizvodi je Nacionalni centar za mikrobiologiju i epidemiologiju iz Rusije, za prvu i drugu dozu koristi različite tipove adenovirusa (Ad26 i Ad5), čime je izbjegnuta mogućnost da se nakon prve doze razvije imunitet na adenovirus koji bi smanjio efekat druge doze. U praksi to znači da su prva i druga doza ove vakcine različite.

Vakcina proizvođača Pfizer/BioNTech (Comirnaty) je zasnovana na informacionoj RNK, koja se nalazi u omotaču od lipidnih čestica, a koja u našim ćelijama takođe podstiče proizvodnju proteina istog kao šiljak protein na korona virusu, što izaziva snažan imuni odgovor. Ova vakcina ima najveću efikasnost, kako je prikazano u studijama (oko 95%). Bila je prva vakcina protiv COVID-19 koja je ušla u upotrebu I u svijetu je dat najveći broj doza ove vakcine (u odnosu na druge COVID-19 vakcine). Imuni odgovor nakon ove vakcine se razvija vrlo brzo, a istraživanja pokazuju da je on više puta jači nego imuni odgovor nakon prebolijevanja COVID-19.

Karakteristike različitih vakcina protiv COVID-19:

Proizvođač	Naziv vakcine	Tehnologija	Broj doza, razmak	Temperatura čuvanja
Pfizer/BioNTech	Comirnaty	mRNA	2 doze, 21 dan	-70°C +2 do +8°C 5 dana
Moderna	mRNA-1273	mRNA	2 doze, 28 dana	-20°C +2 do +8°C 30 dana
Gamaleya	Gam-Covid-Vac (Sputnik V)	Ad26, Ad5	2 doze, 21 dan	-20°C +2 do +8°C 2 sata
Oxford/Astra Zeneka	AZD1222	ChAdOx1	2 doze, 12 sedmica	+2 do +8°C
CanSinoBIO	Convidecia	Ad5	1 doza	+2 do +8°C
Vector Institute	EpiVacCorona	Protein	2 doze, 21 dan	+2 do +8°C
Johnson & Johnson	Ad26.COV2.S	Ad26	1 doza	-20°C +2 do +8°C 3 mjeseca
Novavax	NVX-CoV2373	protein	2 doze, 21 dan	+2 do +8°C
Sinopharm	BBIBP-CorV	inaktivisana	2 doze, 21 dan	+2 do +8°C
Sinovac	CoronaVac	inaktivisana	2 doze, 14 dana	+2 do +8°C
Bharat Biotech	Covaxin	inaktivisana	2 doze, 28 dana	+2 do +8°C

9. Koja vakcina (Sinofarm, Sputnjik V, Astra Zeneka, Fajzer) ima najviše prijavljenih neželjenih dejstava?

Ovaj podatak je različit u različitim državama. Bitno je da većina reakcija nakon vakcinacije spada u očekivane reakcije i da su teže neželjene reakcije izuzetno rijetke.

10. Koja vakcina nabrže djeluje, odnosno, nakon koje se najbrže razvijaju antitijela?

Prema rezultatima studija, imuni odgovor se razvija brzo i nakon mRNK vakcina (Pfizer/BioNTech, Moderna), i nakon vektorskih vakcina (Sputnik V, Astra Zeneka/Oxford).

Međutim, bitno je da se prati i dužina trajanja ovog imuniteta, o čemu ćemo tek imati rezultate kako prolazi vrijeme.

11. Kad je preporučljivo da se vakcinišu oni koji su preboljeli COVID-19?

Osobe koje su već bolovale od COVID-19 mogu se vakcinisati već nakon mjesec dana od bolesti (bitno je da nemaju više akutne simptome bolesti).

Međunarodne organizacije kao npr. Američki centar za kontrolu bolesti smatraju da su osobe koje su preboljele COVID zaštićene od ponovne infekcije najmanje tri mjeseca, pa preporučuju vakcinaciju nakon tog perioda, kako bi se raspoložive vakcine prvenstveno iskoristile za vakcinaciju onih koji nemaju nikakvu zaštitu od ove bolest.

12. Koja vakcina se preporučuje onima koji su preboljeli COVID-19?

Osobe koje su preboljele COVID-19 mogu da prime bilo koju vakcinu protiv COVID-19.

13. Koliko vremena nakon revakcinacije treba da prođe da bismo bili sigurni da je vakcina djelovala i da smo bezbjedni?

Nakon vakcinacije je potrebno da prođe izvjestan period da se razvije imunitet. Ovaj period je različit za različite vrste vakcina, nakon nekih se imuni odgovor razvija brže, a nakon drugih nešto sporije. Za Sputnik V je potrebno da prođe 15 dana nakon druge doze vakcine da bismo smatrali da je vakcina ispoljila svoj efekat, dok je za vakcinu proizvođača Fajzer ovaj period 7 dana od druge doze.

14. Da li su oni koji su vakcinisani 100% zaštićeni?

Efikasnost vakcina protiv COVID-19 koje su u upotrebi je vrlo visoka, što znači da veliki procenat vakcinisanih razvija imunitet koji ih štiti od bolesti.

U praksi uvijek postoji mogućnost da neka osoba, koja je vakcinisana, ne uspije da razvije adekvatan imuni odgovor koji bi je u potpunosti zaštitio od infekcije i obolijevanja. Ovo se češće dešava kod osoba koje imaju oslabljen imuni sistem zbog nekih bolesti ili terapije koju koriste ili je imuni sistem oslabio zbog starosti osobe.

Čak i u ovom slučaju, osobe ipak razviju određeni imunitet nakon vakcinacije, koji ih štiti barem od teškog oblika bolesti. Što znači, ako se i zaraze i razviju bolest, ona će biti blaža nego što bi bila da nisu vakcinisani.

15. Mogu li vakcinisani prenositi virus?

Do sada je istražen efekat vakcine na smanjenje mogućnosti obolijevanja, ali nije u potpunosti istražen efekat na prenošenje virusa (iako su pojedini proizvođači već objavili rezultate studija koje govore da njihove vakcine značajno smanjuju i mogućnost prenošenja virusa). Zbog toga ne možemo biti sigurni da osobe koje su vakcinisane i time zaštićene od obolijevanja, ukoliko dođu u kontakt sa zaraženom osobom, ne mogu da prenose virus na svojoj sluznici na druge osobe. Epidemiološke mjere prevencije poput nošenja maski i održavanja fizičke distance će biti neophodne još neko vrijeme, sve dok se vakcinacijom toliko ne poveća broj imunih osoba da dođe do značajnog smanjenja prenosa virusa u populaciji.

16. Postoje li procjene, koji procenat populacije je potrebno da ima imunitet da bismo mogli da skinemo maske i da se ponašamo kao prije pandemije?

Postoje procjene da je potrebno da oko 70% osoba bude zaštićeno da bi se smanjio prenos virusa i da bismo se mogli vratiti uobičajenom načinu života.

17. Da li bi se u kompanijama i poslovnim subjektima mogle ublažiti preventivne mjere (obavezan rad od kuće, nošenje maske, pojačana dezinfekcija, minimizovan broj “face to face” sastanaka,,...) ukoliko bismo postigli određeni procenat (recimo 70%) zaposlenih sa razvijenim imunitetom, bez obzira na procenat ljudi sa imunitetom u populaciji?

Da biste mogli u većoj mjeri da se unutar kompanije vratite uobičajenom načinu funkcionisanja, obuhvat vakcinacijom među zaposlenima bi morao biti visok. Pri tome, najveća sigurnost bi se ostvarila u slučaju da su u istom radnom prostoru sve osobe vakcinisane. Tada bi se mjere mogle svesti na minimum. Ukoliko obuhvat ne bude dovoljno visok, preventivne mjere će morati i dalje biti na višem nivou.

Mr sc. dr Jela Aćimović

Specijalista epidemiologije

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske