Šta ako ono što danas smatramo otpadom zapravo može postati nova sirovina?

Svake godine ogromne količine hrane i nusproizvoda iz prehrambene industrije završavaju kao otpad. Istovremeno, kompanije traže nove, kvalitetne i održivije sirovine za svoje proizvode.

Tu nastaje zanimljiva startap prilika: kako nešto što danas odbacujemo pretvoriti u resurs za novi proizvod?

Odgovor na ovo pitanje dio je mnogo šire priče – priče o bioekonomiji.

Bioekonomija: kada biološki resurs postaje nova vrijednost

Evropska unija bioekonomiju definiše kao aktivnosti koje koriste biološke resurse, usluge ekosistema, nauku i tehnologije kako bi stvarale održiva rješenja i novu dodanu vrijednost.

Na prvi pogled, bioekonomija može zvučati kao tema rezervisana za biotehnologiju, poljoprivredu ili naučne laboratorije. Ali njena logika je mnogo šira.

Jedno od važnih pitanja bioekonomije jeste: kako iz postojećih bioloških resursa stvoriti veću vrijednost, uz manje otpada i efikasnije korištenje resursa?

Tu se priča o bioekonomiji prirodno povezuje sa otpadom i nusproizvodima iz prehrambene industrije.

Košpica, ljuska, talog kafe ili drugi nusproizvod nisu nužno kraj jednog procesa. Oni mogu biti početak drugog. Uz tehnologiju, nauku i dobar poslovni model, ono što je za jednu kompaniju otpad može postati sirovina za potpuno novi proizvod.

Upravo na toj tački nastaje prostor za startap.

Cirkularna ekonomija na djelu

Cirkularna ekonomija ovu ideju prenosi u praksu: umjesto modela „proizvedi, iskoristi, baci“, cilj je resurse zadržati u upotrebi što duže i pronaći novu vrijednost u materijalima koji bi inače završili kao otpad.

U poljoprivredno-prehrambenom sektoru mogućnosti su brojne:

• ljuske i košpice voća mogu postati ulja, bio-hemikalije ili sastojci za nove proizvode;
• talog od kafe može se pretvoriti u vrijedne ekstrakte, ulja i druge materijale;
• organski nusproizvodi mogu se transformisati u nove materijale, kozmetiku ili obnovljivu energiju.

Ovo nisu samo rješenja za smanjenje otpada. Za startape, ona predstavljaju priliku za razvoj novih proizvoda, tehnologija i poslovnih modela.

Kada nusproizvod postane biznis

Kako to izgleda u praksi?

Dva evropska startapa pokazuju kako se principi bioekonomije i cirkularnosti mogu pretvoriti u stvaran proizvod i poslovni model.

Kern Tec – Otključavanje vrijednosti iz košpica voća

Milioni tona košpica od kajsija, šljiva i trešanja svake godine se odbacuju nakon prerade voća. Austrijski startup Kern Tec, pobjednik EIT Food RisingFoodStars programa, razvio je tehnologiju koja prerađuje ove košpice, uklanja cijanogene toksine i iz njih izdvaja jestiva ulja, napitke kao alternative mlijeku i sastojke za prehrambenu i kozmetičku industriju.

Ono što je nekada predstavljalo nusproizvod prerade voća tako postaje nova sirovina.

Kern Tec pokazuje kako bioekonomija može istovremeno odgovoriti na ekološki izazov i otvoriti prostor za stvaranje novih proizvoda i izvora prihoda.

Woodly – Kada drvo postane alternativa fosilnoj plastici
Plastika je decenijama nezamjenjiv dio prehrambene industrije, posebno kada je riječ o ambalaži. Ali šta ako dio fosilnih sirovina od kojih se plastika proizvodi možemo zamijeniti biološkim resursima?

Woodly je finsko-britanska kompanija koja je razvila patentirani bioplastični materijal napravljen od FSC-certifikovane drvne celuloze. Materijal je razvijen tako da po svojim karakteristikama može funkcionisati slično tradicionalnoj plastici i koristiti se za proizvodnju različitih vrsta ambalaže, uključujući folije, vrećice i čvrstu ambalažu.

Posebno je zanimljiva njegova primjena u prehrambenoj industriji. Woodly razvija materijale za ambalažu svježe hrane koji mogu pomoći da proizvodi duže ostanu svježi i na taj način doprinesu smanjenju otpada od hrane. Istovremeno, materijal je dizajniran tako da se može koristiti na postojećoj opremi za preradu plastike i mehanički reciklirati.

Woodly tako pokazuje još jednu stranu bioekonomije: biološki resurs ne mora biti samo hrana ili poljoprivredni nusproizvod. Može postati osnova za razvoj potpuno novih materijala koji zamjenjuju fosilne sirovine i istovremeno rješavaju konkretan problem u prehrambenoj industriji.

I ovdje je princip sličan: nauka i tehnologija omogućavaju da biološki resurs dobije novu primjenu, a inovacija ga pretvara u proizvod sa tržišnom vrijednošću.

Ne moraš biti stručnjak za bioekonomiju da bi napravio startup

Možda ti sada kroz glavu prolazi: „Zvuči zanimljivo, ali ja nisam biolog, agronom ili stručnjak za prehrambenu industriju.“

I ne moraš biti.

Za razvoj novih rješenja u bioekonomiji potrebni su ljudi različitih znanja i iskustava.

Programeri mogu razviti digitalna rješenja koja povezuju proizvođače i korisnike nusproizvoda. Inženjeri mogu osmisliti nove tehnologije i procese prerade. Biolozi i hemičari mogu istražiti nove načine korištenja materijala. Dizajneri mogu razviti nove proizvode i ambalažu. Ljudi koji razumiju prodaju, marketing i tržište mogu pronaći kupce i izgraditi održiv poslovni model.

Nekada najbolja ideja nastane upravo kada neko izvan tradicionalne industrije pogleda postojeći problem iz potpuno drugog ugla.

Od problema do biznisa

Dobra startap ideja nije samo ona koja smanjuje količinu otpada. Ona pronalazi način da postojeći problem poveže sa stvarnom potrebom korisnika i tržišta.

Šta ako nusproizvod iz jednog procesa može postati sirovina za potpuno novi proizvod?

Šta ako kompanija koja danas plaća zbrinjavanje otpada sutra može od njega dobiti novu vrijednost?

Šta ako tehnologija može povezati kompaniju koja ima određeni nusproizvod sa kompanijom kojoj je upravo taj materijal potreban?

Upravo takva pitanja mogu biti početak startap ideje.

Kroz Agri-Food & Bioeconomy Startup Challenge, mladi inovatori imaju priliku da svoje ideje razvijaju uz mentorsku podršku – od razrade koncepta i poslovnog modela, preko validacije ideje, do rada sa iskusnim mentorima i ekspertima.

Ne moraš već imati gotov proizvod. Ne moraš biti ekspert za sve.

Važno je da prepoznaš stvaran problem, razmisliš kako bi se mogao riješiti na drugačiji način i budeš spreman da svoju ideju testiraš.

Počni od resursa koji drugi još vide kao otpad

Bioekonomija ne počinje uvijek u laboratoriji.

Ponekad počinje jednostavnim pitanjem: Šta danas bacamo, a šta bismo od toga mogli napraviti?

Možda će tvoja ideja dati novi život nusproizvodima iz prehrambene industrije. Možda će od njih nastati novi sastojak, materijal, ambalaža ili energent. Možda ćeš razviti tehnologiju koja omogućava njihovu preradu. A možda ćeš osmisliti digitalno rješenje koje povezuje one koji imaju neiskorištene biološke resurse sa onima kojima su potrebni.

Ne moraš odmah imati odgovor na sve.

Dovoljno je da prepoznaš resurs tamo gdje ga drugi još vide kao otpad.

 

Imaš ideju kako biološki resurs, nusproizvod ili otpad može dobiti novu vrijednost?

Prijavi se na Agri-Food & Bioeconomy Startup Challenge i napravi prvi korak od problema do biznisa.