PROGRAM EKONOMSKIH REFORMI REPUBLIKE SRPSKE
ZA PERIOD 2017.-2019.
Privredna komora RS je ove, kao i prethodnih godina, u skladu sa svojim programskim ciljevima Vladi RS dostavila dokument pod nazivom „Prijedlog mjera poslovne zajednice za dokument Ekonomska politika Republike Srpske za 2017.“ sa ciljem kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta u Republici Srpskoj.
Taj dokument polazi od analize trenutnog stanja u privredi RS, koju karakteriše nizak nivo privredne aktivnosti, samo 9.500 privrednih društava na kraju 2015., BDP od 9,135 milijardi KM, odnosno 6.465 KM BDP po glavi stanovnika, nepovoljnu strukturu BDP sa malim učešćem industrijske proizvodnje od 15%, a samim time i prerađivačke industrije od oko 9%, visokim učešćem javne uprave u BDP, visoku stopu nezaposlenosti, negativan spoljnotrgovinski bilans, nelikvidnost, zaduženost, nekonkurentnost, i broje druge probeleme, i ima za cilj da se kroz realizaciju predloženih mjera obezbjedi povoljniji ambijent za poslovanje, koji bi produkovao investicije, zapošljavanje i rast BDP po stopi od preko 4% što nije neizvodljivo, s obzirom da nam je prag privredne aktivnosti veoma nizak.
Mjere koje smo predložili Vladi RS i za koje smo očekivali da se nađu u Programu ekonomskih reforimi (PER) 2017.-2019. odnose se na:
- Rasterećenje privrede kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja:
- Izmjenom Zakona o porezima i doprinosima sa ciljem vraćanja na nivo prije ekonomske krize,
- Izmjenom Zakona na dohodak s ciljem povećanja neoporezivog dijela dohodka na nivo najniže plate,
- Izmjenom Zakona o dječijoj zaštiti sa ciljem sistemskog rješavanja porodiljskog bolovanja,
- Donošenje Zakona o poreskom sistemu kojim bi se ukinuli brojni neporeski prihodi koji nemaju zakonsko uporište, a preostali analizirali u pogledu opravdanosti i visine,
- Mjere za smanjenje javne potrošnje kroz:
- Reformu javne uprave, povećanjem efikasnosti, ekonomičnosti, smanjenju troškova i broja zaposlenih,
- Usklađivanje plata sa platama u privredi, odnosno vezati rast plata za rast pokazatelja u privredi,
- Restrukturiranje javnih preduzeća sa ciljem boljeg upravljanja i efikasnijeg poslovanja,
- ( Mjera koju PK već godinama ponavlja u svojim dokumentima, a imam osjećaj da nije dovoljno dobro shvaćena, u PER koji danas razmatramo, se spominje u dijelu koji se odnosi na Povećanje efikasnosti javnih institucija kroz izradu softvera Programa za javne investicije PIMIS), Uključivanje domaćih kapaciteta u realizaciju planiranih investicionih aktivnosti javnog sektora, tako što bi javni sektor imao obavezu da početkom godine kada se usvajaju godišnji planovi i programi iste dostavlja i Vladi RS i PKRS, kao bi se blagovremenim bilansiranjem potreba s jedne i potencijala, s druge strane, omogućilo da što više novca javnog sektora ostalo u privrednom sistemu Republike Srpske,
- Analiza primjene novog Zakona o radu i podzakonskih akata, jer je primjena istog Zakona izazvala određene neodumice. Posebno se to odnosi na Pravilnik o vođenju evidencije o prisustvu radnika na radu koji propisuje veoma komplikovan i nepotrebno obiman obrazac za vođenje ove evidencije, to podrazumjeva da poslodavci moraju angažovati jedno ili više lice za ovaj posao. Tražimo da se hitno ukine ovaj Pravilnik i da se evidencija radnika na radu vodi na način i obrascima kako je to vođeno i ranije.
- Poboljšanje likvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova donošenjem seta zakona kojim bi se ova oblast uredila.
- Mjere blagovremene podrške i podsticaja privredi:
- Donošenjem Zakona o podsticajima kojim bi se definisale vrste i obim podsticaja, kao i uslovi za dobijanje, ( U okviru ove mjere potrebno je napustiti raniju praksu Javnih poziva za zapošljavanje od strane Zavoda koji su izvor stalnih sumnji i nazadovoljstava poslodavaca u regularnost istih i obezbjediti potpuno novi pristup davanju podsticaja za zapošljavanje, i koji bi omogućio da svaki poslodavac koji je u toku godine zaposlio nove radnike ima pravo na povrat dijela doprinosa koji je uplatio u oređenom vremenskom periodu, npr. tri godine)
- Kreiranje registra podsticaja u privredi
- Unapređenjem inspekcijskih i pravosudnih organa, suzbijanje sive ekonomije,
- Reforma obrazovnog sistema sa ciljem zadovoljenja potreba privrede.
Pored propisa koji su nadležnosti Narodne skupštine RS, duži niz godina postoji zahtjev i potreba za izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Pored suštinskih zahtjeva za promjenu u pogledu prelaska na sistem plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji, produženje roka za plaćanje, skraćivanje roka za povrat PDV, redefinisanje prekršajnih odredbi, tu su i zahtjevi oko kojih bi se svi trebali složiti, a to je zahtjev za podizanje praga PDV-a na iznos od minimalno 100.000 KM, koji bi ubjeđenjni smo doveo do zapošljavanja nekoliko hiljada novih radnika pretežno u preduzetničkim djelatnostima, kao i veća dostupnost službenika Uprave za upite privrednika i ukidanje troškova odgovara. Raduje nas činjenica da će se ove godine raditi na izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost i mi kao institucija, koja zastupa interese privrede, spremni smo da damo svoj aktivni doprinos.
Prvobitno ponuđeni prednacrt Programa ekonomskih reformi RS za period 2017.-2019., nije na zadovoljavajući način uobzirio predložene mjere od strane Komore. Nakon obavljenih razgovara sa predsjednicom Vlade i resornim ministrima, a posebno nakon pojedinačnih razgovara sa ministrom finansija i ministrom industrije, energetike i rudarstva u prostorijama Komore, današnji Prijedlog Programa ekonomski reformi RS za period 2017.-2019. je znatno proširen sa traženim mjerama od strane Komore. Sam dokument se konceptualno razlikuje od ranijih Ekonomskih politika, mnogo je sadržajniji. Većina mjera koje Komora predlaže su sistematske prirode i za njihovo provođenje nije dovoljan vremenski period od jedne godine.
Mjere koje imaju za cilj smanjenje opterećenja privrede u dijelu koji se odnosi na smanjenje opterećenja rada moraju vremenski biti usklađene sa najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak, kako ne bi prvo dobili optrećenja, a nakon toga rasterećenja.
Bez obzira na činjenicu da je najveći dio naših mjera našao svoje mjesto u PER i što smo dogovorili mjesečne sastanke sa ministrom industrije, energetike i rudartsva i ministrom finansija, u cilju praćenja i provođenja utvrđenog PER, poučeni ranijim iskustvom da se usvojene mjere Ekonomske politike nisu realizovale željenom dinamikom, tražimo da već sutra formiraju radni timovi u resornim ministarstvima u kojima bi učestvovali i predstavnici Komore, koji bi radili na pripremi i donošenju novog Zakona o dječijoj zaštiti, izmjenama Zakona o privrednim društvima kao i reformi Zavoda za zapošljavanje i donošenja seta okvira koji bi unaprijedio tržište rada.
O zakonu o dječijoj zaštiti govorimo već nekoliko godina i nema ni jednog razloga zbog čega se nije pristupilo donošenju istog. To više nije samo ekonomsko pitanje, refundacije porodiljskog bolovanja u bruto iznosu od strane Fonda, već ono ima daleko veći značaj u pogledu natalitetne politike, ili pitanje položaja ženje. Zbog svega toga, tražimo da se odmah započne sa izradom novog Zakona koji bi u skorije vrijeme bio usvojen i kako ne bi kočili reforme u drugim oblastima, koje su uslovljene ovim Zakonom.
Što se tiče Zakona o privrednim društvima u PER je navedena potreba izmjena tog zakona u cilju usklađivanja sa propisima EU i njenim direktivama. Ne sporimo da je potrebno da se izvrši usklađivanje, međutim imamo potrebu za hitnim izmjenama Zakona o PD u pogledu nesaglasnoti akcionara. Postojeća odredba je imala za cilj da se zaštite mali akcionari, a pretvorila se u špekulantske namjere pojedinaca, koji na berzi kupuju akcije kad imaju saznanja da će na skupštini akcionara biti odluka o zalaganju imovine velike vrijednosti, zbog investicija ili refinansiranja kredita, izražavaju svoju nesaglasnost, što im omogućava da blokiraju odluke ili da budu isplaćeni po knjigovodstvenoj vrijednosti koja je višestruko veća od cijena na berzi. Takva praksa je sve zastupljenija, šalje veoma lošu poruku investitorima da su nezaštićeni i predmet ucjena. Sudovi presuđuju u korist nesaglasnih akcionara, iako u zakonu stoji odredba da ne mogu izraziti nesaglasnost u slučajevima kada se donose odluke koju su u interesu društva i djelatnosti. Zbog toga tražimo da se u ovom dijelu pristupi izmjeni Zakona, a da se u narednom periodu pripreme izmjene kojim bi se odredbe Zakona usaglasile sa Evropskim direktivama.
Reforme u Zavodu za zapošljavanje i tržištu rada moraju se odvijati brže nego što je to predviđeno u PER. Vrijeme nam nije saveznik u toj oblasti. Tržište rada je već sad u veoma teškoj situaciji i prisutan je trend nedostka radne snage za potrebe prerađivačke inustrije. Na oglase za posao sa Zavoda se javljaju lica koja ne traže posao, već se vode u evidenciji Zavoda zbog određenih prava, prije svega zdravstvenog osiguranja. Tako npr. u Kotar Varoši se već godinama na Zavodu za zapošljavanje nalazi 2.200 prijavljenih. Svi znamo da je u toj opštini privredna aktivnost veoma intenzivna i da u većini privrednih društava ima stalnih potreba za radnom snagom koju ne mogu ostvariti.
Reforme u Zavodu za zapošljavanje i tržištu rada moraju se odvijati brže nego što je to predviđeno u PER. Vrijeme nam nije saveznik u toj oblasti. Tržište rada je već sad u veoma teškoj situaciji i prisutan je trend nedostka radne snage za potrebe prerađivačke inustrije. Na oglase za posao sa Zavoda se javljaju lica koja ne traže posao, već se vode u evidenciji Zavoda zbog određenih prava, prije svega zdravstvenog osiguranja. Tako npr. u Kotar Varoši se već godinama na Zavodu za zapošljavanje nalazi 2.200 prijavljenih. Svi znamo da je u toj opštini privredna aktivnost veoma intenzivna i da u većini privrednih društava ima stalnih potreba za radnom snagom koju ne mogu ostvariti.
Privrednici imaju velika očekivanja za 2017. posebno što je to godina u kojoj nema izbora i daje nadu da ćemo biti u prilici započeti proces sveobuhvatnih reformi. Dobar primjer je industrija kože, tekstila i obuće koja je 2008. bila u veoma teškoj situaciji i zahvaljujući inicijativi Komore obezbjeđeni su podsticaji od 50 KM po radniku. To je omogućilo da se očuvaju radna mjeseta, a 2010. posebnim sistemom obračuna poreza i doprinosa za tu industriju stvorene su pretpostavke za razvoj. Danas imamo:
· godišnje investicije u ovoj industriji između 15 i 18 miliona KM, a 2008. smo imali 9 mil. KM.
· Zaposlenost je stalno rasla i danas imamo oko 10.500 zaposlenih,
· Neto dobit je 2008. iznosila 6,7 mil. KM, a 2014. iznosi 22,8 mil. KM, 2015. iznosi 19,5 mil. KM.
· Prihod 2008. je iznosio 106,3 mil. KM, a 2014. 228,8 mil. KM, 2015. 248,2 mil. KM,
· Kapital je 2008. bio u iznosu od 106 mil. KM, a danas je na nivou od 138,95 mil KM.
Danas je to veoma dobro organizovana i opremljena oblast u okviru prerađivačke industrije. Ukoliko bi takav princip primjenili u nekim drugim oblastima prerađivačke industrije, ubjeđeni smo da bi imali iste rezultate. Razvoj prerađivačke industrije i jačanje njenih kapaciteta je najboljni recept za poboljšanje spoljnotrgovinskog deficita. Znajući da u strukturi izvoza prerađivačka industrija učestvuje 88,5%, a da u strukturi uvoza sa 80% jasne su naše potrebe i budeće orjenatacije u ekonomskim reformama.
Nama su potrebna sistemska riješenja, ali bi u nekim slučajevima i jednostavnim rješenjima znatno unaprijedili poslovni ambijent, kao npr. zabrana izvoza ogrevnog drveta i oblovine, koja nedostaje našim drvoprerađivačima.
Očekujemo da stalno, na mjesečnom nivou radimo na realizaciji PER sa resornim ministrima, razumijevanje za naše prijedloge i prihvatanje našeg zahtjeva u pogledu dinamike provođenja određenih reformi.
Hvala Vam na pažnji.