“Kako bi se unaprijedio poslovni ambijent potrebno je ubrzati aktivnosti vezane za dualno obrazovanje i prilagoditi naš obrazovni sistem interesima privrede. Imamo deficit u radnoj snazi u gotovo svim granama osim u javnom sektoru”, rekao je Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.

Ova institucija, koja je jedna od vodećih na polju zastupanja interesa privrede, promovisanja i povezivanja privrede, poslovnog obrazovanja i informisanja, iz godine u godinu pruža podršku privrednicima po pitanju izvoza, ugovaranja, pregovaranja sa inostranih partnerima, te pronalaženju novih partnera.

Krajem 2022. godine proslavili su jubilej, 120 godina postojanja i rada, a Račić je u intervjuu za portal Banjaluka.net govorio o najznačajnijim aktivnostima u protekloj godini, poslovnom ambijentu u Republici Srpskoj, kao i ciljevima za naredni period.

Na početku smo 2023. godine, možete li nam reći koje su najznačajnije aktivnosti Područne privredne komore Banjaluka realizovane u protekloj godini?

RAČIĆ: Područna privredna komora Banjaluka je cijelu 2022. godinu radila u skladu sa usvojenim programom rada od strane Skupštine Privredne komore. Tu su najznačajnije aktivnosti u pogledu zastupanja interesa privrede kroz stalne kontakte i sastanke sa Vladom Republike Srpske. Na kraju godine predali smo zahtjeve Privredne komore vezano za program ekonomskih reformi gdje smo nabrojali sve aktivnosti i mjere koje je potrebno preduzeti i izmijeniti u poslovnom ambijentu kako bi ga unaprijedili.

Tražili smo rasterećenje privrede od fiskalnih i parafiskalnih nameta, restruktuiranje javnog sektora, a ono što je takođe značajno je da se ubrzaju aktivnosti vezane za dualno obrazovanje i prilagođavanje našeg obrazovnog sistema interesima privrede.

Ono što je predstavljalo problem privredi u prošloj godini, a očekujemo to i u narednom periodu je pitanje radne snage. Imamo deficit u radnoj snazi u gotovo svim granama osim u javnom sektoru.

Takođe smo održavali stalne kontakte sa našim članicama kojima smo pokušali riješiti probleme vezano za određene posljedice koje su nastale usljed ruske krize, kroz pokidane lance snabdijevanja, otežanu komunikaciju. Pružali smo podršku našim privrednicima po pitanju izvoza, ugovaranja, pregovaranja sa inostranim partnerima, pronalaženje novih partnera. Sve su to aktivnosti koje su bile značajne za prošlu godinu, a koje planiramo provoditi i u ovoj poslovnoj godini, možda samo sa većim intenzitetom.

Krajem prošle godine Područna privredna komora Banjaluka proslavila je 120 godina postojanja i rada. Kako ste obilježili ovaj značajan jubilej?

RAČIĆ: Jubilej smo obilježili svečano. Već početkom decembra organizovali smo prijem bivših radnika. Nakon toga smo nastojali da okupimo privrednike, organizovali smo  i okrugli sto gdje smo govorili o Komori u digitalnom dobu. Drugi dan smo organizovali Festival domaćih vina, rakije i hrane, koji je dobio veoma pozitivne kritike i impresije svih učesnika i posjetilaca. Obilježavanje 120 godina Područne privredne komore Banjaluka smo zaokružili svečanom akademijom gdje smo pozvali sve naše članice, organe, predstavnike lokalnih zajednica, Vladu Srpske. Dodijelili smo nagrade i priznanja najuspješnijim kompanijama koje su u proteklom periodu obilježile rad Komore i koje su doprinijele razvoju društvene zajednice.

Komora je uvijek bila ključno mjesto okupljanja privrednika. Koliko privrednih subjekata okupljate i koliki je značaj Komore u razvoju privrede?

RAČIĆ: Mi smo najveća komora u komorskom sistemu Republike Srpske koja pokriva oko 60 odsto ukupne ekonomije Srpske. Pokrivamo 21 jedinicu lokalne zajednice, 18 opština i tri grada. Tu egzistira oko 5.900 privrednih društava koje su naše članice i to su privredna društva koja čine oko 60% ukupnih prihoda Republike Srpske. Oko 14.5 milijardi KM su prihodi koje ostvaruju ta privredna društva. Oni zapošljavaju oko 150.000 radnika i ostvaruju izvoz blizu tri milijarde KM. Mi smo jedina ovlaštena institucija koja zastupa opšte interese kompletne privrede.

Kako ocjenjujete stanje privrede na području banjalučke regije trenutno, kakav je poslovni ambijent? Šta najviše opterećuje domaću privredu u ekonomskom smislu?

RAČIĆ: Privredni ambijent koji oslikava našu regiju u ukupnom smislu je odraz ukupnog privrednog ambijenta u Republici Srpskoj i BiH. On je suočen sa određenim problemima, kao što su problemi sa radnom snagom, veliki odlivi stanovništva u posljednjih nekoliko godina. Ohrabruje nas to što trenutno ima naznaka da se jedan dio ljudi vraća iz inostranstva. S druge strane imamo problem inflacije, rast cijena sirovina, repromaterijala. U toku prošle godine bilo je problema i sa snabdjevanjem vezano za određene repromaterijale, jer su bili pokidani lanci snabdjevanja zbog ukrajinske krize i ono što je ključno u ovom momentu je ta neizvjesnost. Mnogo toga zavisi od situacije u EU. Gotovo 70 odsto izvoza realizujemo na prostoru EU, 50 posto uvoza repromaterijala i sirovina je iz EU. Dakle, EU nam je najznačajniji spoljnotrgovinski partner u tom globalnom smislu i ukoliko tamo dođe do određenih problema i kriza to se u velikoj mjeri odražava na naše tržište. Nemamo naznaka da će se kriza u Ukrajini okončati u toku ove godine, tako da nam to stvara određenu dozu neizvjesnosti.

Odluka o zabrani izvoza peleta bila je na snazi do 31. januara. Da li je domaće tržište snabdjeveno i u kakvoj su situaciji trenutno proizvođači, da li je ugrožen njihov rad?

RAČIĆ: Naše tržište je u posljednjih nekoliko godina imalo veliki rast potrošnje peleta, sa nekih 30.000 tona kolika je bila potrošnja prije 10 godina došli u situaciju da je u ovoj godini domaća potrošnja peleta iznosila 100.000 tona. Sve institucije su promovisale pelet kao energent budućnosti. S druge strane to je domaći energent, a takođe imamo i domaće firme koje se bave prozivodnjom kotlova na pelet, kao i firme koje rade instalaciju  kotlova. Prošle godine je došlo do velikih skokova cijena, tako da je izvozna cijena u prvih šest mjeseci bila 409KM po toni, da bi na domaćem tržištu te cijene bile mnogo veće i kretale se između 700 i 800 KM. U takvim okolnostima Savjet ministara je donio odluku da se zabrani izvoz peleta, briketa, ogrevnog drveta i izvoz trupaca. Slične odluke su donijele i vlade u Srbiji i Crnoj Gori, s tim da su tamo donijeli odluku o ograničavanju cijena. Mi smo odmah po donošenju te odluke razgovarali sa proizvođačima ogrevnog drveta i peleta. Tražili smo rješenja i išli smo sa prijedlozima za koje smo smatrali da će doprinijeti da se snabdije domaće tržište, da se te anomalije koje je prouzrokovala kriza neutrališu, te da se omogući izvoz kako bi naši proizvođači osjetili benefite koje visoka cijena na zapadnoevropskom tržištu njima trebala da omogući. Sada je izvoz peleta slobodan, međutim situacija na zapadnoevropskom tržištu je takva da je cijena pala, tržište uglavnom snabdjeveno, tako da proizvođači neće moći ostvariti izvoz kakav su planirali i efekte koje su očekivali. Nama u narednom periodu predstoji da i dalje ostvarujemo kontakte i dijalog sa prozivođačima. Situacija za iduću poslovnu godinu je dosta neizvjesna. Veliki broj građana pokušava da se prebaci sa peleta na neki drugi energent i sve ono što smo godinama gradili dovedeno je u pitanje.

Koliko inostrani investitori ulažu na području Republike Srpske i koliko je bitna saradnja sa zemljama regiona i svijeta kada je u pitanju povezivanje privrednika i privlačenje investicija? Koliko se radi na promociji potencijala Republike Srpske i banjalučke regije u zemlji i inostranstvu?

RAČIĆ: Mi konstantno predstavljamo i promovišemo naše potencijale u inostranstvu. Ne možemo se pohvaliti stranim investicijama pogotovo u zadnjih nekoliko godina. Najveće investicije su uglavnom bile proširenje postojećih kapaciteta, od postojećih investitora. Političke okolnosti koje su kod nas prisutne su na neki način bile brana za veći priliv stranih investicija. Nama ostaje da i dalje nastojimo naše potencijale predstaviti u što boljem svjetlu i nadamo se da će se u narednom periodu dijaspora odlučiti da više investira u Republici Srpskoj. Dosta smo uložili u rad sa dijasporom. Imamo pozitivne primjere ulaganja švajcarske dijaspore u neke lokalne zajednice u Semberiji, Loparama i Bijeljini i mislim da je to dobra praksa da naši ljudi koji rade u inostranstvu značajnije ulažu u Srpsku.

Koji su ciljevi za naredni period?

RAČIĆ: Naši ciljevi su definisani programom koji će ovih dana biti pred Skupštinom Komore. Odnose se i dalje u pravcu zastupanja interesa privrede, dualnom obrazovanju, digitalizaciji, predstavljanju naših potencijala u zemlji i inostranstvu. Stalo nam je da nove tehnologije predstavimo našim privrednicima kroz razne vrste edukacija, seminara i okruglih stolova koje treba da organizujemo. Drago nam je što je BiH prošle godine dobila kandidatski status. Mislim da smo i mi doprinijeli tome svojim lobiranjem.

Želja nam je da nastavimo saradnju sa novim Savjetom ministara i da u toku ove godine dođemo do onih prijeko potrebnih izmjena i dopuna određenih zakonskih rješenja koje su na nivou BiH u proteklom periodu bile na neki način zacementirane.

“Jahorina ekonomski forum” biće održan u aprilu ove godine. Da li će kao i prethodnih godina okupiti veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, menadžera, političara, privrednika…? Koliko panela je predviđeno, koje su teme, predavači ove godine?

RAČIĆ: Mi smo u decembru krenuli sa priremamama za organizaciju 6. Jahorina ekonomskog foruma koji će biti održan u istom terminu kao i prošle godine, 26. i 27. aprila. Ove godine će tema foruma biti Regionalne integracije i BiH, Berlinski proces i/ili Otvoreni Balkan.

Smatramo da je BiH neopravdano izvan određenih regionalnih inicijativa kao što je Otvoreni Balkan. Regionalne inicijative za kojima u BiH postoji saglasnost kao što je Berlinski proces se jako sporo odvijaju i sa tog aspekta trebamo tražiti da se taj proces ubrza. Želimo da sa novim predstavnicima vlasti u BiH i Republici Srpskoj pokrenemo ta pitanja.

Plan nam je da pozovemo sve regionalne vlade, njihove predstavnike, da od njih dobijemo kvalitetne rasprave i dijalog na tu temu, a isto tako za očekivati je da ove godine imamo daleko veći broj učesnika nego što je to bilo ranijih godina.

Imaćemo nove teme kao što su kreativne industrije i uspješne žene iz regiona,  teme koje se tiču energetike, ali sa malo drugačijim kritičkim osvrtom na energetske probleme u EU i određene strategije koje nameće Evropska energetska zajednica, da li smo na dobrom putu ili smo doveli pojedine države po pitanju energetske bezbjednosti u krizu i neizvijesnost. Imamo interesa da se bavimo regionalnim sportskim inicijativama, jer je sport nešto što nas spaja. Namjera nam je da vidimo dokle smo stigli sa regionalnim sportskim integracijama i da li se tu može nešto unaprijediti. Tu su i teme u oblasti turizma, pitanje regionalne borbe protiv korupcije, digitalizacija u oblasti proizvodnje hrane, gdje ćemo imati veliku podršku Minstarstva poljoprivrede Srbije i Vlade Vojvodine. Okupićemo najpozvanije regionalne lidere u proizvodnji hrane, razgovaraćemo i sa regionalnim stranim investitorima.

Planirali smo da imamo jednu temu koja se tiče inflacije, kako se izboriti sa inflacijom u predstojećem dobu, gdje smo planirali da pozovemo sve regionalne ministre finansija, da vidimo kako se zemlje u regionu bore sa inflacijom i kako one realizuju svoje mjere ekonomske politike i kako održavaju finansijsku i monetarnu stabilnost. Plan je da centralni panel bude Berlinski proces i/ili Otvoreni Balkan gdje bi regionalni lideri razgovarali na tu temu.

Šta očekujete od ovogodišnjeg “Jahorina ekonomskog foruma”? Forumi poput ovog su definitivno odlična prilika da se sklope određeni dogovori, poslovi između domaćih i privrednika iz regiona.

RAČIĆ: Na svim forumima su pored samih panela jako bitni sastanci koji se provode na marginama. Mi smo i prošle godine imali veliki broj uspješnih sastanaka koji su se u okviru foruma realizovali, tako da očekujemo i ove godine značajne poslovne susrete u okviru samog foruma, kroz dijaloge između učesnika, tako da će to sigurno biti i ove godine jedan veoma uspješan forum koji će biti adekvatno popraćen od medijskih kuća koji su naši pokrovitelji.