Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da se u Srpskoj intenzivno razvijaju projekti zelene energije, ističući da je riječ o velikim investicijama i izgradnji objekata koji bi trebalo da budu završeni za narednih nekoliko godina.
“Vlada i Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske u proteklih nekoliko godina donijeli su sve neophodne propise, čime je pokazan visok nivo svijesti i odgovornosti o ovom pitanju”, rekao je Đokić novinarima u Banjaluci, gdje je učestvovao na konferenciji “Klimatska tranzicija i promjene globalnog ekonomskog modela”.
Đokić je naveo da se Srpska kao članica Sekretarijata Energetske zajednice mora prilagođavati zahtjevima koji proističu iz brojnih diskusija konferencija i zaključaka doneseninm o klimatskim promjenama, kao i preuzetih obaveza na osnovu direktiva EU.
On je ukazao da su klimatske promjene u svijetu nastale kao posljedica ljudskog djelovanja, nastojanja da se ubrzanim tehnološkim razvojem svijeta priroda potčini potrebama čovjeka.
“Priroda je odgovorila na te pritiske na svoj način i vidimo vrlo burne prirodne pojave koje stvaraju ogromne probleme i djeluju razorno u pojedinim dijelovima svijeta i prouzrokuju posljedice čije je saniranje skupo”, istakao je Đokić.
On očekuje da će evropske institucije biti spremne da izdvoje daleko više sredstava kao podršku ovim procesima, jer su razvijene države jako koristile prirodu kako bi imale visoku stopu rasta i razvoja.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da je važno da se čuje stav struke i realnog sektora o tome na koji način da se obezbijedi održiv razvoj i smanji uticaj klimatskih promjena, odnosno negativnih efekata koje one izazivaju.
“Uvjeren sam da ćemo na kraju današnje konferencije dobiti kvalitetne zaključke kako da nastavimo dalje u tom pravcu”, istakao je Vipotnik.
On je rekao da je pred BiH i Republikom Srpskom izazovan period, jer bi EU trebalo da počne sa primjenom modaliteta prekograničnog usklađivanja ugljenika od 1. januara 2026. godine.
“Potrebno je zajedničko djelovanje javne uprave i realnog sektora u ovom pravcu, jer postoji mogućnost da će primjena ovog modaliteta, koji će se odnositi na robu proizvedenu van EU, uticati na proizvode koje mi izvozimo da postanu nekonkurentni”, pojasnio je Vipotnik.
On je naveo da je ekvivalent ovom modelu, naprimjer, primjena modaliteta unutar BiH u smislu evenualno dodatnih taksi na emisiju karbon-dioksida, koja bi se primjenjivala i naplaćivala primjenom sistema “zagađivač plaća”, ističući da bi se u ovaj problem trebalo da uključe sektori energetike i industrije u Republici Srpskoj.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je da se određene obaveze koje su BiH i Republika Srpska preuzeli potpisivanjem ugovora sa Energetskom zajednicom odnose na privredu Republike Srpske u smislu prilagođavanja određenim standardima i obavezama.
“Ukoliko ne budemo spremni, blagovremeno informisani i edukovani o ovim promjenama naša privreda bi mogla da ima određene probleme, prije svega zbog smanjenja konkurentnosti s obzirom da će određeni zahtjevi prouzrokovati dodatne troškove”, istakao je Račić.
On je dodao da je važno da se sa ovom informacijom u što kraćem roku dođe do svih privrednih društava, pogotovo do izvoznika, jer velike multinacionalne kompanije danas imaju posebne sektore koji se bave prilagođavanjem promjena u energetskom smislu.
Područna privredna komora Banjaluke je organizator konferencije, kojoj prisustvuju predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić, predstavnici preduzeća iz realnog sektora, te brojni privrednici.
IZVOR: SRNA