Između globalnih pritisaka i lokalnih izazova, privreda Republike Srpske traži svoj put razvoja uz sve izraženiju potrebu za prilagođavanjem, ali i jasne signale da potencijal postoji.

O tome koliko su ovi problemi ozbiljni, koliko je domaća ekonomija osjetljiva na globalne poremećaje i gdje se kriju njeni najveći potencijali, razgovarali smo sa Stanislavom Čađom, predsjednikom Područne privredne komore Banjaluka.

„Naša ekonomija jeste mala, ali njen najveći kapital su ljudi i sposobnost da se prilagodi“, kaže Čađo u intervjuu za portal Businessrpska.com.

U razgovoru za naš portal Čađo govori o tome kako globalna dešavanja utiču na domaće kompanije, zašto su pojedini sektori pod posebnim pritiskom, ali i gdje vidi prostor za napredak.

Posebno naglašava ulogu Privredne komore kao partnera privredi kroz edukaciju, povezivanje i konkretne projekte, ističući da je za ozbiljniji iskorak ključna veća aktivnost samih privrednika i snažnija saradnja sa institucijama.

U posljednje vrijeme mnogo se govori o izazovima u privredi, od problema u pojedinim sektorima poput transporta, pa do rasta cijene energenata na svjetskom tržištu. Protesti prevoznika ponovo su otvorili pitanje položaja transportnog sektora i uslova u kojima posluju. Kako Vi gledate na njihove zahtjeve i koliko su problemi tog sektora ozbiljni za privredu Republike Srpske?

ČAĐO: U posljednje vrijeme svjedočimo složenim globalnim kretanjima koja se neminovno reflektuju i na domaću privredu. Energetska kriza, poremećaji na tržištu i brojni izazovi sa kojima se suočavaju pojedini sektori dodatno opterećuju ionako osjetljiv ekonomski ambijent. U takvim okolnostima svaki problem, uključujući i onaj koji se odnosi na transportni sektor dobija posebnu težinu. Čak i najmanji problem moramo shvatiti krajnje ozbiljno.

Problemi sa kojima se suočavaju prevoznici ne pogađaju samo našu ekonomiju već i ekonomije država na prostoru Balkana. Međutim, s obzirom na strukturu i veličinu naše privrede posljedice globalnih poremećaja kod nas su često izraženije i snažnije. Transport je izuzetno važna karika u funkcionisanju ukupne ekonomije, pa svaki poremećaj u tom sektoru direktno utiče na poslovanje drugih djelatnosti.

Ono što me raduje jeste činjenica da su institucije Republike Srpske prepoznale ozbiljnost ovog problema i da postoji spremnost da se traže rješenja. U tom procesu aktivno učestvuje i Područna privredna komora Banjaluka koja ulaže značajne napore da  ukaže na razmjere problema i doprinese pronalaženju rješenja koja bi relaksirala trenutnu situaciju. U ovom trenutku teško je govoriti o konačnom epilogu. Model rješenja treba tražiti u potpunijoj i otvorenijoj saradnji institucija i prevoznika svih zemalja sa prostora Balkana koje ovaj problem ugrožava, a ne u pojedinačnim nastupima zemalja, jer to umanjuje značaj problema i šanse pred briselskom administracijom.

Istovremeno svjedočimo i rastu cijena nafte na svjetskom tržištu usljed novih geopolitičkih tenzija. Koliko globalna dešavanja mogu uticati na troškove poslovanja domaćih kompanija? Koliko je privreda Republike Srpske danas uopšte osjetljiva na ovakve globalne poremećaje?

ČAĐO: Dramatično mogu uticati, tu nema nikakve dileme. Već sad vidimo da se pojedini sektori, pa i kategorija koju smo spomenuli u prethodnom pitanju, suočavaju sa povećanjem troškova, pri čemu su mnoge firme vezane postojećim ugovorima, što dodatno otežava prilagođavanje novonastalim okolnostima. U takvim situacijama, nažalost, teret poskupljena uglavnom se prebacuje na najslabije karike u lancu.

Trenutne okolnosti nisu ohrabrujuće. Ipak, važno je naglasiti da Područna privredna komora Banjaluka kontinuirano ukazuje na potencijalne probleme i stoji na raspolaganju privrednicima kao podrška u pronalaženju rješenja. Otvoreni smo za njihove prijedloge, inicijative i ideje, ali i sami aktivno radimo na mogućim mjerama.

Ključno je da samo zajedničkim pristupom možemo otklanjati prepreke, bilo da je riječ o izmjenama zakonskih rješenja, pravilnika ili drugih uslova poslovanja. Privredni subjekti moraju biti aktivni, trenutne okolnosti ne ostavljaju prostor za pasivnost.

Da li privrednici u Republici Srpskoj trenutno više brinu zbog globalnih ekonomskih kretanja ili zbog lokalnih izazova poput troškova poslovanja, radne snage i administrativnih procedura?

ČAĐO: Privrednici u Republici Srpskoj danas su suočeni i sa globalnim ekonomskim kretanjima, i sa lokalnim izazovima, ali je važno razumjeti širi kontekst u kojem funkcionišu. Naše društvo nije bogato i nema kapacitet da u svakom trenutku pruži snažnu finansijsku ili materijalnu podršku, zbog čega je ključno realno sagledati ambijent u kojem djelujemo.

Potrebno je da budemo objektivni i da u postojećim okvirima tražimo efikasnije načine korištenja raspoloživih sredstava, kada je riječ o podsticajima i drugim vidovima podrške. U pojedinim oblastima ta sredstva su već dala dobre rezultate, a sada je potrebno razmotriti da li se njihovom preraspodjelom može dodatno pomoći sektorima koji su trenutno najugroženiji.

Pri tome, fokus mora biti na interesu privrede, jer interes privrednika treba da bude i interes države. Upravo kroz takav pristup, gdje država aktivno vodi i usmjerava razvojne procese, moguće je očekivati i konkretne, pozitivne rezultate u narednom periodu.

Na čelo Područne privredne komore Banjaluka došli ste sredinom prošle godine. Kako ocjenjujete trenutno stanje u privredi, koji sektori pokazuju najviše potencijala, a koji su suočeni sa najvećim izazovima?

ČAĐO: Realno gledano, mi smo mala ekonomija. Oko 12.450 aktivnih preduzeća, što jasno pokazuje da ne možemo govoriti o snažnoj ekonomiji. Ipak, takva kakva jeste, ona ima svoj potencijal. Njen najveći kapital su ljudi. Kroz ranije krize, poput one iz 2008. godine illi perioda pandemije, upravo se pokazalo da su znanje, prilagodljivost i snalažljivost ljudi ključni faktor koji daje vitalnost preduzećima. I danas mnoga preduzeća pronalaze načine da se razvijaju i idu u dobrom pravcu.

Područna privredna komora Banjaluka kroz različite programe ulaže značajne napore kako bi privrednicima približila nove pravce razvoja, ali i ukazala na ogranjičenja i izazove koji dolaze. Organizujemo brojne obuke, seminare i javne debate, ne samo o aktuelnim temama, već i o onome što nas očekuje u narednim godinama. Primjer za to je pitanje CBAM-a, na koje je Komora ukazivala i ranije, a danas već aktivno pruža podršku kroz edukacije i savjetovanja.

Fokus stavljamo i na savremene tokove poput primjene vještačke inteligencije, gdje se privrednicima nude konkretne mogućnosti za unapređenje poslovanja. Iako postoji interes određenog broja preduzeća, značajan dio privrede još uvijek ne koristi dostupne prilike u punom kapacitetu.

Samo tokom prošle godine u Komori je organizovano više od 620 događaja, od čega je oko 600 bilo direktno usmjereno na edukaciju kroz seminare, obuke i različite vidove stručnog usavršavanja, što su praktično dva događaja dnevno. Time je privrednicima pružena kontinuirana podrška koju su mnogi prepoznali i iskoristili.

Kako motivisati privrednike da iskoriste mogućnosti?

ČAĐO: Kada je riječ o motivaciji, najlošiji scenario je da privrednike na promjene pokrene nevolja u kojoj se nađu. Prava motivacija treba da dolazi iz njihove vlastite vizije razvoja biznisa. U tom procesu Komora je na raspolaganju kao partner, od povezivanja sa potencijalnim partnerima i tržištima, do pružanja konkretne podrške kroz edukaciju i razvoj poslovnih ideja.

Čini se da nedostatak radne snage predstavlja problem privredi godinama unazad. Na koji način ublažiti taj problem?

ČAĐO: To pitanje muči sve. Naše društvo se suočava sa identičnim problemima koje imaju i najrazvijenije zemlje u  svijetu. Sa negativnom stopom prirasta populacije mi imamo problem plus što smo na ovom prostoru izloženi Evropi koju jednako tako muči taj isti problem i oni kreiraju različite modele koji će  motivisati ljude da odlaze da rade kod njih. Mi na tom evropskom putu moramo pristati na sve što oni požele. U tome što požele najčešće se nalazi „kvaka“ koja nas sprečava da zadržimo i onaj dio radne populacije kod  sebe. Ljudi privučeni većim primanjima napuštaju ovaj prostor, mnogi nerado. Budućnost će od nas zahtijevati iznalaženje modela kako to da riješimo. Na primjer sada je jako teško naći vozača, radnika u građevinarstvu. Pitanje je kako riješiti taj problem.

Koliko domaće kompanije uspijevaju pratiti trendove digitalizacije, automatizacije i zelene tranzicije koji su sve prisutniji u evropskoj ekonomiji? Koliko su spremni za poslovanje na tržištu Evropske unije i šta im je najveća prepreka?

ČAĐO: Kada je riječ o praćenju trendova poput zelene tranzicije, posebno u kontekstu CBAM-a, ovdje se više ne postavlja pitanje spremnosti, domaće kompanije jednostavno nemaju izbora. Ukoliko žele poslovati na tržištu Evropske unije, moraće se prilagoditi pravilima koja važe na tom tržištu. Evropska unija neće mijenjati svoje propise zbog pojedinačnih ekonomija, a iza tih politika stoje ozbiljni strateški razlozi. U tom procesu, naše kompanije se nalaze u zahtjevnoj poziciji i moraju biti spremne na izazove koje zelena tranzicija nosi.

Privredna komora u tom smislu šalje jasnu poruku, postoji znanje, iskustvo i spremnost da se privrednicima pruži puna podrška. Međutim, jasno je da taj proces neće biti ni jednostavan ni brz.

Kada je riječ o digitalizaciji, tu je situacija još jasnija. Živimo u 21. vijeku i to je pravac koji određuju najrazvijenije ekonomije i najmoćnije države i kompanije svijeta. Digitalizacija je postala svojevrsni autoput kojim svako preduzeće mora pronaći svoj pravac. Ona donosi veću informisanost, efikasniju organizaciju, pristup tržištima i ravnopravnije učešće u globalnoj konkurenciji. Danas ekonomija funkcioniše istovremeno u realnom i virtuelnom prostoru, i kompanije moraju biti prisutne u oba.

Privredna komora ulaže značajne napore da poslovnoj zajednici približi značaj i konkretne koristi digitalizacije, ali i da podstakne institucije na razvoj potrebne infrastrukture. To je ključno pitanje, omogućiti lakši pristup informacijama, smanjiti administrativna opterećenja i ubrzati procese.

Poseban fokus stavljen je i na vještačku inteligenciju. Već se realizuju određeni projekti, a u pripremi su i novi, usmjereni posebno ka malim i srednjim preduzećima, koja često nemaju sopstvene kapacitete za ovakve iskorake. Cilj je jasan, unaprijediti poslovanje i povećati profitabilnost kroz primjenu savremenih tehnologija. Velike kompanije to već prepoznaju i implementiraju, dok je manjim potrebna dodatna podrška.

Generalno posmatrano, postoji svijest i spremnost dijela privrede da ide u korak sa savremenim trendovima, ali ključni izazovi ostaju brzina prilagođavanja, nedostatak resursa i potreba za kontinuiranom edukacijom. Upravo tu Privredna komora vidi svoju ulogu kao partner koji će pomoći da taj proces bude što efikasniji i dostupniji svima.

Koji su prioriteti Područne privredne komore Banjaluka u narednom periodu? Postoje li konkretni projekti ili inicijative koje bi mogle dodatno ojačati privredu banjalučke regije?

ČAĐO: Jedan od ključnih prioriteta Područne privredne komore Banjaluka u narednom periodu jeste jačanje veze između privrede i lokalnih zajednica. Na tom planu već duže vrijeme se intenzivno radi kroz BFC projekte i uvođenje BFC certifikata, koji imaju za cilj da osposobe lokalne uprave da bolje razumiju potrebe privrede i da unutar svojih struktura razviju kapacitete za efikasniju podršku poslovnoj zajednici.

Istovremeno, ovi projekti podrazumijevaju i aktivnije uključivanje privrednika u procese donošenja odluka na lokalnom nivou, od izrade regulacionih planova do drugih razvojnih projekata. Do sada je ovaj model implementiran u 12 opština, pri čemu se pojedine lokalne zajednice već izdvajaju po svojoj efikasnosti, a konkretni rezultati su vidljivi. Pokazalo se da kvalitetna saradnja između lokalne vlasti i privrede daje multiplicirane efekte.

Upravo zbog toga, jedan od glavnih ciljeva u narednom periodu jeste širenje ovog koncepta i na druge opštine, kako bi što veći broj lokalnih zajednica bio uključen u ovaj sistem unapređenja poslovnog ambijenta.

Pored toga, u planu je realizacija i niza drugih projekata koji će biti usmjereni na jačanje konkurentnosti privrede, unapređenje poslovnog okruženja i dodatnu podršku privrednicima u suočavanju sa savremenim izazovima.

(Novinar: Aldijana Mirković)