U prostorijama Komore, juče je održan sastanak sa predstavnicima IKT industrije, nadležnim institucijama i ministarstvima u vezi sa potrebom pokretanja inicijative „strukturnog oporezivanja zaposlenih“ u IKT sektoru u Republici Srpskoj. Sastanku, koji su zajedno organizovali Gransko udruženje za IKT industriju u PKRS i Područna privredna komora Banjaluka, odazvao se veći broj IKT kompanija koje su izrazile potrebu sistemskog rješavanja ovog problema.

Poziv je upućen svim IKT kompanijama u Republici Srpskoj koje su članice Privredne komore Republike Srpske, a objavljen je i javno putem društvenih mreža i digitalnih platformi Komorskog sistema. Problem nepostojanja modela „strukturnog oporezivanja“ je naglašavan u dužem vremenskom periodu kroz aktivnosti Izvršnog odbora i Skupštinu granskog udruženja za IKT industriju u Privrednoj komori Republike Srpske te je sastanak organizovan kao Inicijativa predstavnika svih privrednih društava iz IKT sektora uz podršku nadležnih institucija sa inicijalnim početnim modelom formiranja Radne grupe za izmjenu i prilagođavanje zakonskih propisa.

Kompanije i sistemi koji posluju u IKT sektoru nailaze na velike probleme po pitanju kadrova, konkurencije između kompanija ali i visokih troškova pri zapošljavanju ovih kadrova. Samim tim, naša sredina postaje mjesto u kome se stvara animozitet između poslovnih subjekata, izbjegavaju se plaćanja poreza i doprinosa u cijelom iznosu i daje signal da je Republika Srpska neprihvatljiva kao destinacija za investicije što su strogi zahtjevi poslovnih partnera naših privrednih društava i regularni pravci evropskih integracija. Sem navedenih uočenih poteškoća u poslovanju izražen je problem koji neka privredna društva koriste kao alternativni način izbjegavanja plaćanja obaveza, a odnosi se na pojavu osnivanja paralelnih samostalnih preduzetničkih poslovnih subjekata preko kojih vrše plaćanja zaposlenima, izbjegavajući plaćanja visokih iznosa poreza i doprinosa, kao privredna društva, s obzirom da su ugovorene plate vrlo visoke. Ovo nastaje jer zakonska osnova ne poznaje mehanizme što bi trebala biti korist zaposlenih a i privrednih društava na osnovu većih izdvajanja poreza i doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje.

Realni poslovni subjekti pravnog oblika samostalnih preduzetnika su posebno dobro došli jer omogućavaju fluktuaciju radne snage za potrebe većih privrednih društava (seniori i projekt menadžeri), kada to zahtijevaju tržišni uslovi poslovanja ali i veći obim poslovanja. Sem toga Privredna komora posebno podržava rad samostalnih preduzetnika koji svojim poslovnim ambicijama teže da se razvijaju u više oblike poslovnih subjekata i koji stvaraju konkurentno tržište Republike Srpske.

Konkretno, IKT privredna društva za uplaćene poreze i doprinose koji prelaze maksimalne vrijednosti kojima se zakonski definišu doprinosi za zdravstvo i iznos maksimalne penzije u Republici Srpskoj ove kompanije nemaju nikakvu korist. Predlažemo da se iskoriste iskustva koja su u Republici Srbiji već stvorila zakonski osnov koji daje rezultate u praksi. Da bismo izbjegli sve negativne konotacije i ovakvu situacija potrebno je da se kroz inicijativu prema Poreskoj upravi Republike Srpske, resornim ministarstvima u Vladi Republike Srpske i Fondovima penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja djeluje kroz prijedloge novih zakonskih akata i izmjene zakona kojima bi definisali olakšice za kompanije iz ovog profitabilnog sektora te postali povoljna destinacija za ulaganje i razvoj ove industrije. Samo sa olakšicama i modalitetima praćenja poslovnih aktivnosti i oporezivanja možemo da privučemo nove investitore, razvijamo tržište radne snage u ovoj industriji, definišemo stabilne odnose između kompanija iz IKT sektora po pitanju kadrovskih odnosa i nelojalnog preuzimanja radnika.

Model koji je aktuelan u Srbiji je prateći ekspanziju IKT sektora primijenio modele restrukturiranja i putem tzv. Testa samostalnosti pa može poslužiti kao početni model s tim da je naš prijedlog još blaži i zaobilazi neke elemente koji su se pokazali kao nepotrebni.

Ovim načinom se nikome ne ruše prava na organizovanje rada u pravnim oblicima kako to svako želi već se provjeravaju zloupotrebe u ovoj oblasti kroz sistemski i kontrolni pristup Poreske uprave Republike Srpske uz Republičku upravu za inspekcijske poslove Republike Srpske i treba da donese svima benefite.

Promet IKT sektora prelazi 1 milijardu KM a zaradio je preko 5% ukupnog prometa sa relativno malim brojem zaposlenih – 6.208 radnika u 2021. finansijskoj godini. Prema ranijim podacima Poreske uprave Republike Srpske prosječna plata iznosi oko 1.540 KM što je mnogo niže od stvarnih iznosa koje plaćaju IKT privredna društva a u 2021. godini a za 56,41% je došlo do povećanja obaveza za zarade i naknade zarada u periodu 2021/2020 godinu. Vrlo je značajno poređenje pokazatelja ukupnog prometa, dobiti i gubitka u 2021/2020 gdje se uočava da dobit u prosjeku predstavlja preko 12% ukupnog prihoda uz smanjenje gubitka 7%, što je oko 20% bolji rezultat za ove kompanije. Podaci za 2022. godinu nisu još obrađeni u APIF a.d.

Prema Zakonu o porezu na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj: 60/15, 5/16, 66/18, 105/19, 123/20, 49/21, 119/21, 56/22) i Zakonu o doprinosima („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj: 114/17, 112,19, 49/21, 119/21, 56/22) važeća davanja na platu zaposlenom u Republici Srpskoj su sledeća:

1. Porez na dohodak 8%
2. Doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje 18,5%
3. Doprinosi za zdravstveno osiguranje 10,2%
4. Doprinosi za dječiju zaštitu 1,7%
5. Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti 0,6%

Pravci djelovanja: stvaranje olakšica za pronalaženje, priliv i zadržavanje radne snage u Republici Srpskoj iz IKT sektora, smanjenje nelojalne konkurencije po pitanju kadrova, ostvarivanje poreskih prihoda, stvaranje baze za zdravstvenu zaštitu radnika IKT sektora te penzijskog potencijala za radnike u IKT sektoru, definisanje rokova prelaznog perioda poreskih olakšica.

PREDVIĐENI KORACI U PROVEDBI INICIJATIVE (prijedlog):

1. Stvaranje radne grupe za izradu inicijative (dva radna sastanka i predaja izrađenog prijedloga);
2. Prezentacija preliminarnih rezultata radne grupe članicama IKT sektora u cilju dobijanja novih sugestija;
3. Razrada prijedloga uz konsultacije sa Poreskom upravom Republike Srpske, resornim ministarstvima i Fondovima ZO i PIO
4. Izrada finalnog prijedloga zakonskog rješenja nadležnom ministarstvu
5. Upućivanje na usvajanje kroz skupštinsku proceduru.

PORESKE OLAKŠICE SU SLEDEĆE (prijedlog):

• do 31.12.2024. god. poslodavac ne plaća 60% poreza na dohodak i 60% doprinosa za PIO i ZO
• do 31.12.2025. god. poslodavac ne plaća 55% poreza na dohodak i 55% doprinosa za PIO i ZO
• do 31.12.2026. god. poslodavac ne plaća 40% poreza na dohodak i 40% doprinosa za PIO i ZO

Doprinosi za dječiju zaštitu i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti ostaju prema važećoj zakonskoj regulativi. Nakon isteka tri godine korišćenja poreskih olakšica nastavlja se plaćanje poreza i doprinosa po redovnim zakonskim stopama. Ukoliko je bruto zarada zaposlenog veća od 10.000 KM po radniku na snazi, još naredne dvije godine, ostaje treća stavka (poslodavac ne plaća 40% poreza i doprinosa).

Drugi prijedlog je da se u istom periodu vrši povrat uplaćenih sredstava u istom iznosu prema skali. Poreska uprava RS treba da napravi mehanizam (softverski modul u sistemu) kojim se uplaćena sredstva iz prethodnog perioda ne vraćaju poslodavcu ili radniku (zbog komplikovane procedure) već da se informiše poslodavac da svom radniku taj povrat isplati kroz lično primanje što će biti izraženo uvećanjem ličnih primanja koja nisu oporeziva (slično kao povrat poreza).

Isto tako, bilo bi dobro odrediti koji je maksimalni iznos do kojeg poslodavac treba da uplati što je dodatni kriterijum za obračun – radna grupa će razraditi taj model. Sa ovim modelom se upoznaje svaki zaposleni i to će omogućiti zadržavanje radnika kod poslodavca i sigurnost koju poslodavac izričito treba i traži. Poslodavac plaća pune iznose poreza na dohodak i doprinose za PIO i ZO a na kraju fiskalne godine isti iznos se verifikuje u Poreskoj upravi i vraća poslodavcu do 28.02. naredne kalendarske godine.

Napominjemo da su gore navedene olakšice za poreze i doprinose samo prijedlog inicijative, te da su svi prijedlozi i sugestije za kreiranje najboljeg modela plaćanja poreza i doprinosa u IKT sektoru dobro došli. Prijedloge i sugestije zainteresovane strane mogu dostaviti Komori u pismenoj formi.

Učesnicima će biti dostavljen i Zapisnik koji je u pripremi te će se naredni sastanak održati nakon dvije sedmice kada se dobiju i dodatni prijedlozi.